Arhiva kategorije: Savjeti

Dnevna doza edukacije

Mišije-uši

Imate trešnje a nikad nemate plod?
Suše vam se vršne grane na trešnjama ?
Znači da je prisutna bolest – Monilija laxa koja javlja se na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva sasvim različita oblika kao sušenje mladice sa cvjetovima – Monilia laxa
kao trulež plodova – Monilia fructigena. Kako ovoj opakoj bolesti stati na kraj i savjete za oporavak trešanja potražite u Agro eno centru Demetra #agroenocentardemetra #monilija

Pepelnica na vinovoj lozi

 

Visoke temperature i sparina koja prevladava u posljednje vrijeme na našem području u velike doprinosi razvoju sekundarnim zarazama pepelnicom .

Za razvoj pepelnica ne treba padavine već joj je dovoljna i relativna vlaga zraka od 30% što je relativna vlaga zraka viša ono se i brže razmnožava a temperature za idealan razvoj bolesti su od 22-28°C dok pri vrlo visokim temperaturama od 35 °C napad prestaje.

Zaraza može nastati i vrlo rano već nakon oplodnje, takve zaražene bobe zaostaju u rastu pokožica ime je zadebljala i tvrda za razliku od drugih zdravih boba.

Ono što sada primjećujemo u vinogradu je pucanje boba na mjestu koje se nalazi blizu sjemenke te se nju može i lako uočiti u novonastaloj pukotini. Ovakve bobe najčešće počinju truliti jer se na mjestima pukotine naseljavaju štetni mikoorganizmi kao što su octene bakterije i siva plijesan. Prilikom berbe mošt od ovakvog grožđa treba taložiti prije fermentacije da bi minimalizirali negativni utjecaj na aromatski potencijal i kvalitetu budućeg vina. Ne smijemo zaboravit da priča o dobrom vinu kreće iz vinograda tj. od dobre i zdrave sirovine .

Bobe na kojima je prisutna pukotina više se ne mogu zaštititi od daljnjeg propadanja međutim dobra je vijest da se bobe koje imaju početnu sivu prevlaku još mogu zaštiti od daljnjeg napredovanja bolesti. Ako mislite da imate prisutnu pepelnicu u vinogradu potrebno je što brže izvršiti tretiranje sa nekim od sistemičnih pripravaka Nativo 75 WG,Collis SC, Falcon EC 460,Luna Experience u ovu se kombinaciju dodaje i pripravak protiv plamenjače da bi imali cjelovitu zaštitu.

Zaštitu obavite u večernjim satima zbog negativnog djelovanja na bobe pri visokim temperaturama te ne koristite sumporne pripravke na temperaturama višim od 28 °C zbog fitotoksičnosti koju izaziva.

Biljci možemo uvelike olakšati život na ovim visokim temperaturama koristeći neke od pripravaka koji imaju pozitivan učinak na biljke u cilju sprječavanja temperaturnih šokova a to su aminokiselinski pripravci.

Zaštita biljka od hladnoće

Bio_plantella_protektagrotekstil
Ako još niste sada je kranji čas za zaštitu biljaka od hladnoće citrusi, bugenvilije,ruže teško podnose niske temperature i snijeg a sudeći po vremenskim prognozama predstojeće vremenske prilike nikako neće pogodovati vašim biljkama a naročito neće bit sretne ostale izrazito mediteranske biljke koje pod utjecajem hladnoće odbace list i i eventualni plod pa je rodnost za sljedeću godinu upitna.
Za ovu svrhu najčešće se korist zaštitni materijal – agrotekstil (agril) u koji se biljke zamataju te se na taj način očuvaju od hladnoće.
Agrotekstil štiti biljku od mraza, niskih temperatura i insekata. Propustljiv je za navodnjavanje, kiša se na njemu ne zadržava, ne apsorbira vodu, tako da se brzo osuši.
Platno je svijetlo propušta svijetlost tako da 90% sunčevih zraka prolazi kroz njega i prekrivene biljke normalno rastu. Sprečava se gubitak topline i vlage.
Zimzeleno drveće treba vezati debljim konopom da im obilniji snijeg ne bi polomio grane. Snijeg je potrebno uklonit da njihove grane ne bi pucale. Biljke i u toku zime trebaju dovoljno vode. Najbolje je zaljevanje obaviti dan ili dva prije nego što je najavljen mraz. Zimi izbjegnite greške prilikom prihrane biljaka – nemojte koristiti gnojivo koje sadrži visoki postotak dušika zato što on potiče biljke da krenu sa vegetacijom, što se ne preporučuje.
BIJELJENJE STABALA VAPNOM – ZAŠTO I KAKO ?
Kod stabala u zimskom razdoblju pod utjecajem sunca i mraza dolazi do napetosti kore uzrokovane niskim temperaturama.
Ponekad je naprezanje jako pa kora na mjestima popuca.
Brazgotine koje tako nastaju u proljeće su idealna mjesta za pojavu raznih štetnika. Da bi se spriječilo pucanje kore, stabla treba premazati otopljenim vapnom (PROTEKTOM). Protekt je pripravak koji ujedno štiti od bolesti, štetnika i grinja koji prezimljavaju pod i na kori.
Bijela boja odbija sunčeve zrake i temperaturne razlike su manje pa kora ne puca. Sve potrebno za zaštitu biljaka i dodatne savjete potražite u Agro-eno Centar Demetra !

Zaštita vinograda

 

Zadnji tretman treba odraditi sa bakrenim pripravcima i sumporom tu zaštitu treba napravit najkasnije 40 -ak dana prije berbe, zbog ispoštivanja karence.

Ako se karenca ne poštuje takav grozd sa ostacima bakrenih sredstava dolazi u fermentaciju i bakar u tom trenutku inhibira fermentaciju tj. stvara probleme i uvelike narušava kvalitetu same početene sirovine.

Kontakni bakreni pripravci dodatno učvršćuju kožicu bobice i osiguravaju zriobu te bolji sklad kiselina i šećera. Vodite brigu o zdravstvenom stanju mlađeg lišća i zaštitite ih po potrebi.

Poželjno je postaviti mreže te pomoću njih sačuvati i zaštiti urod od ptica i tuče.

 

PREPORUKA VINOGRADARIMA

TIJEKOM I IZRAŽENOG KIŠNOG PERIODA KAKVOM SMO SVJEDOCI POSTOJI VELIKA MOGUĆNOST RANE ZARAZE PLAMENJAČOM.OD ZARAZE DO PRVIH SIMPTOMA OBIČNO PROĐE OD 8-18 DANA OVISNO O TEMPERATURI ZRAKA.
AKO JOŠ NISTE IZVRŠILI ZAŠTITU SADA JE KRAJNJE VRIJEME.
DODATI I SREDSTVO NA BAZI SUMPORA, OSIM DJELOVANJA NA PEPELNICU SUMPOR DJELUJE I NA AKARINOZU I ERINOZU.AKO IMAMO PRISUTNE GRINJE POTREBNO JE IZVRŠIT TRETMAN AKARICIDOM.
28. rdjaste grinje na vinovoj lozi

PRIMJENA BORA:

Tretiranje Borom se provodi pred cvatnju sa ciljem proizvodnje optimalne količine cvijeta i ploda, te se samim time smanjuje osipanje cvjetova a pospješuje se nastanak veće količine cvjetnog peluda – bolja oplodnja.

Kalendar radova -Crna pjegavost

Ove nas je godino dugo kišno razdoblje prvih mjeseci malo usporilo u radovima koji su trebali već bit odrađeni zato početkom travnja rezidbu treba privest kraju ako još nismo kao i privezivanje čokota te lucnjeva.

Započeti s proljetnom prihranom dušičnim gnojivima. Preventivo treba izvršiti zaštitu od pojave crne pjegavosti Phomopsis viticola te pepelnice zaštitu vršimo bakrenim preparatima s dodatkom močivog sumpora. Eventualnu pojavu jajašca crvenog pauka i štitastih uši suzbijamo mineralnim uljima.

Nastaviti sa zaštitom protiv crne pjegavosti do kraja fenofaze vunastog pupa. Sredinom travnja je vrijeme za suzbijanje grinja. Pratiti pojavu vinogradarskih pipa.

  crna pjegavost   Crna pjegavost ili Fomopsis (Phomopsis viticola) jedna od vrlo podmuklih ali ujedno i vrlo značajnih opasnih bolesti vinove loze. Crna pjegavost može ako se ne provode mjere zaštite, uzrokovati potpuno propadanje čokota.U našim vinogradima ova bolest je veoma raširena zadnjih godina. Bilježimo njezin iznimno brz napredak u vinogradima u kojima je smаnjena upotreba fungicidа nа bаzi bаkrа i sumporа, koji su se ranije jаko puno koristili te na taj način držali pod kontrolom razvoj ove bolesti. Svjedoci smo da joj se ne pridaje dovoljno pažnje pa je zato u skoro svakom vinogradu možemo uočit, a često i veoma velike štete koje donosi. Pojedini vinogradari ne prepoznaju bolest pa slabost pojedinih čokota i pojavu drugih simptoma karakterističnih za ovu bolest pripisuju slaboj kondiciji te raznim drugim uzročnicima.

Simptomi :

Gljivica se održava u formi piknida, sitnih crnih točkica koje se javljaju po kori na dnu suhih mladica i u obliku micelija koje se nalaze u unutrašnjosti pupova pri dnu mladica. Piknidi se razvijaju, vrlo rano u vrijeme kretanja vegetacije. U pravilu bolest napada samo sedam donjih internodija mladih izboja.

Piknide se s godinama okrupnjuju te nastaju veće pjege te počinju pucati. Na tom mjestu loza je nezaštićena i izložena napadu raznih uzročnika bolesti. Takva mjesta sklona su pucanju pod pod težinom uroda, što uzrokuje dodatne štete.

Štete koje uzrokuje crna pjegavost su: kržljavi razvoj mladica,smanjena bujnost loze a sa godinama smanjuje se i prinos

Biologija gljivice ; Piknidi se razvijaju, za vrijeme kišnog razdoblja i oslobađaju konidije koje sadrže spore. Kiša rastvara te želatinaste končiće, spore koje klijanjem prouzrokuju proljetnu zarazu i zarazu početkom ljeta. Razdoblje oslobađanja konidija je uglavnom vrlo dugo. Unutarnji miceliji, čije se postojanje ne može otkriti prostim okom već samo elektronskim mikroskopom, razvijaju i formiraju u jesen i zimu nove piknide koji će prouzročiti bolest iduće godine.

Suzbijanje: jesenska i rana proljetna zaštita pripravcima na bazi bakra u kombinaciji sa tekućim sumporom, te nakon kretanja vegetacije sa pripravcima protiv crne pjegavosti prednost imaju površinski organski fungicidi iz skupine ditiokarbamati,mankozeb (Dithane DG Neotec i sl.), propineb (Antracol 70 WP) itd. Potrebno ih je primijeniti u tri navrata tzv. blok tretiranjima.

Starenje vina – Arhivska vina

 

Uvijek je zanimljivo pričati o vinu a naročito o potencijalu dozrijevanja i čuvanja vina. Činjenica da neko vino ima odličnu taninsku strukturu te bogate aromatske karakteristike nije garancija da će ostati nepromijenjeno u boci duži niz godina. Najbolji parametar za određivanje koje vino ide za arhivska vina je iskustvo vinara – enologa.

Mnoge vinare muči pitanje što se to tokom godina događa sa vinom u boci ?

Vino je u boci zapravo u reduktivnim uvjetima u njemu se tokom cijelog vremena događaju mnogobrojni procesi koji oplemenjuju bouqet vina. Neka vina brže a neka sporije prolaze kroz ovaj proces starenja vina.

Boja vina prvi je doživljaj njegove kakvoće. Dozrijevanjem vina njegova boja postaje dublja, tamnija te zagasitih je nijansi, a sve zbog reakcija različitih fenolnih spojeva oksidativne prirode.

Okus sa starenjem okus vina postaje ujednačen, mekši i uglađen. Polimerizacijom flavonoida u vinu dolazi do promjene kakvoće fenola u vinu te se smanjuje početna gorčina i prelazi u blaži oblik trpkosti vina.

Aroma vina tijekom starenja se mijenja.Voćni lagani mirisi nestaju a formiraju se kompleksnije sortne arome uz ostale arome suhog voća, biljnih,cvjetnih te začinskih mirisa.

Čimbenici koji utječu na dozrijevanje vina : oksidacija , temperatura u podrumu te vlaga i svjetlo.

– oksidacija – zaslužna za promjenu boje

– temperatura ne bi smjela biti veća od 10 stupnjeva i trebala bi bit ujednačena

– jako svjetlo nije preporučljivo jer ometa proces starenja a može izazvati i neželjenu oksidaciju.

Tanini u vinu

Sa razvojom tehnologija proizvodnje vina javlja se i potreba korištenja tanina u vinima.

Tanine možemo definirati kao prirodne organske spojeve tj.estere hiroksikarboksilnih kiselina s viševalntnim alkoholima ili šećerima. To su biljni polifenoli a prisutni su u voću, stablima i listovima biljka, a sadrže ih i zeleni plodovi koji zbog toga imaju gorak okus karakteristično trpak.

Tanini koje nalazimo u vinu imaju veliki utjecaj na njegovu organoleptiku. U grožđu tanine nalazimo u pokožici, sjemenki i peteljki.Crna vina sadrže veće količine tanina od bijelih iz raloga što se tanini nalaze u kožici koja je tamne boje, pa samim time možemo zaključiti da vina koja stoje duže na maceraciji imaju više tanina – tamnija su jer se u procesu maceracije izluči u vino veća količina istih .

Tanini imaju velik utjecaj na finalnu kvalitetu vina te na njegova senzorska svojstva.

Enološki tanini su tanini prizvedeni ekstrakcijom tanina iz hrasta (kore i ploda ), kestena, brezina drveta i drugog odgovarajućeg biljnog izvora uključujući sjemenke grožđa.

Enološki tanini se dodaju u određenim količinama, a sadržavaju 12-48 % tanina niske tanine se može povisiti i obrnuto ako je vino jako trpko ono se može zaokružiti.

Korist od prisutnosti tanina u vinu :

– izgrađuju i zaglađuju tijelo vina

– poboljšavaju strukturu vina

– stabiliziraju boju

– pružaju zaštitu od oksidacije

– daju vinu svježinu

– istaču čistoću aromatskih karakteristika

– doprinose boljem starenju vina

– potpomažu bistrenje vina

Služe kao kozervans u vinu. Tijekom strenja vina dolazi do postepenog gubitka istih, okusno doprinose punoći okusa ali i gorčini i trpkosti.

Osim dodavanja tanina postoje i vina u kojima ih ima previše pa se takva vina koja sadrže velike količine tanina tretiraju dodavanjem proteina koji se vežu za tanine i odlaze u talog nakon čega je potreban pretok.

Prilikom kušanja tanine osjećamo na sredini jezika i prednjem dijelu usne šupljine. Rad sa taninima iziskuje njihovo poznavanje te pravovremenu primjenu, pozitivan učinak istih na vino iznimno je zanimljiv dio enologije i stalno se dolazi do novih saznanja.

 

« Older Entries