Novi list prilog -ZELENI DOM

Poljoprivrednici, vinogradari,vinari i enolozi u redovitom mjesečnom prilogu Novog lista Zeleni dom koji izlazi svaki prvi ponedjeljak u mjesecu možete čitati aktualna teme iz vinogradarstva i vinarstva  te savjete vezane uz vinogradarstvo te proizvodnju vina- vinarstvo.

Kalendar radova -Crna pjegavost

Ove nas je godino dugo kišno razdoblje prvih mjeseci malo usporilo u radovima koji su trebali već bit odrađeni zato početkom travnja rezidbu treba privest kraju ako još nismo kao i privezivanje čokota te lucnjeva.

Započeti s proljetnom prihranom dušičnim gnojivima. Preventivo treba izvršiti zaštitu od pojave crne pjegavosti Phomopsis viticola te pepelnice zaštitu vršimo bakrenim preparatima s dodatkom močivog sumpora. Eventualnu pojavu jajašca crvenog pauka i štitastih uši suzbijamo mineralnim uljima.

Nastaviti sa zaštitom protiv crne pjegavosti do kraja fenofaze vunastog pupa. Sredinom travnja je vrijeme za suzbijanje grinja. Pratiti pojavu vinogradarskih pipa.

  crna pjegavost   Crna pjegavost ili Fomopsis (Phomopsis viticola) jedna od vrlo podmuklih ali ujedno i vrlo značajnih opasnih bolesti vinove loze. Crna pjegavost može ako se ne provode mjere zaštite, uzrokovati potpuno propadanje čokota.U našim vinogradima ova bolest je veoma raširena zadnjih godina. Bilježimo njezin iznimno brz napredak u vinogradima u kojima je smаnjena upotreba fungicidа nа bаzi bаkrа i sumporа, koji su se ranije jаko puno koristili te na taj način držali pod kontrolom razvoj ove bolesti. Svjedoci smo da joj se ne pridaje dovoljno pažnje pa je zato u skoro svakom vinogradu možemo uočit, a često i veoma velike štete koje donosi. Pojedini vinogradari ne prepoznaju bolest pa slabost pojedinih čokota i pojavu drugih simptoma karakterističnih za ovu bolest pripisuju slaboj kondiciji te raznim drugim uzročnicima.

Simptomi :

Gljivica se održava u formi piknida, sitnih crnih točkica koje se javljaju po kori na dnu suhih mladica i u obliku micelija koje se nalaze u unutrašnjosti pupova pri dnu mladica. Piknidi se razvijaju, vrlo rano u vrijeme kretanja vegetacije. U pravilu bolest napada samo sedam donjih internodija mladih izboja.

Piknide se s godinama okrupnjuju te nastaju veće pjege te počinju pucati. Na tom mjestu loza je nezaštićena i izložena napadu raznih uzročnika bolesti. Takva mjesta sklona su pucanju pod pod težinom uroda, što uzrokuje dodatne štete.

Štete koje uzrokuje crna pjegavost su: kržljavi razvoj mladica,smanjena bujnost loze a sa godinama smanjuje se i prinos

Biologija gljivice ; Piknidi se razvijaju, za vrijeme kišnog razdoblja i oslobađaju konidije koje sadrže spore. Kiša rastvara te želatinaste končiće, spore koje klijanjem prouzrokuju proljetnu zarazu i zarazu početkom ljeta. Razdoblje oslobađanja konidija je uglavnom vrlo dugo. Unutarnji miceliji, čije se postojanje ne može otkriti prostim okom već samo elektronskim mikroskopom, razvijaju i formiraju u jesen i zimu nove piknide koji će prouzročiti bolest iduće godine.

Suzbijanje: jesenska i rana proljetna zaštita pripravcima na bazi bakra u kombinaciji sa tekućim sumporom, te nakon kretanja vegetacije sa pripravcima protiv crne pjegavosti prednost imaju površinski organski fungicidi iz skupine ditiokarbamati,mankozeb (Dithane DG Neotec i sl.), propineb (Antracol 70 WP) itd. Potrebno ih je primijeniti u tri navrata tzv. blok tretiranjima.

Starenje vina – Arhivska vina

 

Uvijek je zanimljivo pričati o vinu a naročito o potencijalu dozrijevanja i čuvanja vina. Činjenica da neko vino ima odličnu taninsku strukturu te bogate aromatske karakteristike nije garancija da će ostati nepromijenjeno u boci duži niz godina. Najbolji parametar za određivanje koje vino ide za arhivska vina je iskustvo vinara – enologa.

Mnoge vinare muči pitanje što se to tokom godina događa sa vinom u boci ?

Vino je u boci zapravo u reduktivnim uvjetima u njemu se tokom cijelog vremena događaju mnogobrojni procesi koji oplemenjuju bouqet vina. Neka vina brže a neka sporije prolaze kroz ovaj proces starenja vina.

Boja vina prvi je doživljaj njegove kakvoće. Dozrijevanjem vina njegova boja postaje dublja, tamnija te zagasitih je nijansi, a sve zbog reakcija različitih fenolnih spojeva oksidativne prirode.

Okus sa starenjem okus vina postaje ujednačen, mekši i uglađen. Polimerizacijom flavonoida u vinu dolazi do promjene kakvoće fenola u vinu te se smanjuje početna gorčina i prelazi u blaži oblik trpkosti vina.

Aroma vina tijekom starenja se mijenja.Voćni lagani mirisi nestaju a formiraju se kompleksnije sortne arome uz ostale arome suhog voća, biljnih,cvjetnih te začinskih mirisa.

Čimbenici koji utječu na dozrijevanje vina : oksidacija , temperatura u podrumu te vlaga i svjetlo.

– oksidacija – zaslužna za promjenu boje

– temperatura ne bi smjela biti veća od 10 stupnjeva i trebala bi bit ujednačena

– jako svjetlo nije preporučljivo jer ometa proces starenja a može izazvati i neželjenu oksidaciju.

Efektivni mikroorganizmi

Poštovani poljoprivrednici,

Od sada u ponudi za ekološku poljoprivredu ( bez primjene pesticida) u ponudi imamo EFEKTIVNE MIKROORGANIZME koji nam pomažu da tlu vratimo plodnost, očistimo ga od teških metala, poboljšamo njegovu strukturu te imamo veći prinos zdravije te otpornije biljke.

Efektivni mikroorganizmi nam prirodnim- ekološki prihvatljivim načinom pomažu u borbi protiv svih bolesti i štetnika te pospješuje i izrazito ubrzavaju proces kompostiranja organskog otpada.

Sve dodatne informacije potražite u A- E CENTRU DEMETRA

Tanini u vinu

Sa razvojom tehnologija proizvodnje vina javlja se i potreba korištenja tanina u vinima.

Tanine možemo definirati kao prirodne organske spojeve tj.estere hiroksikarboksilnih kiselina s viševalntnim alkoholima ili šećerima. To su biljni polifenoli a prisutni su u voću, stablima i listovima biljka, a sadrže ih i zeleni plodovi koji zbog toga imaju gorak okus karakteristično trpak.

Tanini koje nalazimo u vinu imaju veliki utjecaj na njegovu organoleptiku. U grožđu tanine nalazimo u pokožici, sjemenki i peteljki.Crna vina sadrže veće količine tanina od bijelih iz raloga što se tanini nalaze u kožici koja je tamne boje, pa samim time možemo zaključiti da vina koja stoje duže na maceraciji imaju više tanina – tamnija su jer se u procesu maceracije izluči u vino veća količina istih .

Tanini imaju velik utjecaj na finalnu kvalitetu vina te na njegova senzorska svojstva.

Enološki tanini su tanini prizvedeni ekstrakcijom tanina iz hrasta (kore i ploda ), kestena, brezina drveta i drugog odgovarajućeg biljnog izvora uključujući sjemenke grožđa.

Enološki tanini se dodaju u određenim količinama, a sadržavaju 12-48 % tanina niske tanine se može povisiti i obrnuto ako je vino jako trpko ono se može zaokružiti.

Korist od prisutnosti tanina u vinu :

– izgrađuju i zaglađuju tijelo vina

– poboljšavaju strukturu vina

– stabiliziraju boju

– pružaju zaštitu od oksidacije

– daju vinu svježinu

– istaču čistoću aromatskih karakteristika

– doprinose boljem starenju vina

– potpomažu bistrenje vina

Služe kao kozervans u vinu. Tijekom strenja vina dolazi do postepenog gubitka istih, okusno doprinose punoći okusa ali i gorčini i trpkosti.

Osim dodavanja tanina postoje i vina u kojima ih ima previše pa se takva vina koja sadrže velike količine tanina tretiraju dodavanjem proteina koji se vežu za tanine i odlaze u talog nakon čega je potreban pretok.

Prilikom kušanja tanine osjećamo na sredini jezika i prednjem dijelu usne šupljine. Rad sa taninima iziskuje njihovo poznavanje te pravovremenu primjenu, pozitivan učinak istih na vino iznimno je zanimljiv dio enologije i stalno se dolazi do novih saznanja.

 

Zimska zaštita voćaka

Primjena MODROG ULJA 

Zimskim tretiranjem Modrim uljem smanjuje se i do 50 posto prskanja u vrijeme vegetacije.Na maslini, vinovoj lozi i stablu voćke postoje brojna mjesta, kao pukotine, udubljenja ili nezarasle rane pogodna da se u njih uvuku ličinke štetnika: štitastih uši, jaja od lisnatih uši, crvenog pauka, jabučne krvave uši i dr.
MODRO ULJE stvara tanki film (presvlaku) po cijeloj površini biljke i tako spriječava bolestima i štetnicima  daljnje razmnožavanje . Stoga, svrha zimske zaštite je smanjivanje broja štetnike i uzročnike bolesti koji su preživjeli od protekle godine, kako bi nasad što kvalitetnije ušao u vegetacijsku sezonu.U maslinicima i voćnjacima najbolje je tretiranje obaviti u vrijeme mirovanja vegetacije (kraj fenofaze A – zimski pup), tretiranjem u koncentraciji 2-3% (2-3 l u 100 l vode), kada nema još kolanja sokova u biljkama, te kada nema nikakvih naznaka aktivnosti u pupovima.

Lozne sadnice

Svi zainteresirani za nabavu sadnica loznih cijepova (VERDIĆA, DIVJAKE, MALVAZIJE te svih ostalih sorti…) mogu se javit u Agro – eno centar Demetra.

 

 

Savjeti i preporuke

Poštovani, vinogradari,vinari, enolozi i podrumari obaviještavamo vas da od nedavno  možete savjete o vinogradarstvu i vinarstvu pratititi i u Novom listu bolje rečeno u prilogu  Zeleni dom, danas čitajte preporuke o Bistrenju vina.FotorCreated

« Older Entries Recent Entries »